NACRTNA GEOMETRIJA

30 November 2011

List ČIK iz 1972 broj 52




















Па да се у овако лепе празничне дане у сваком погледу подсетимо овог надасве инспиративног часописа којег су читали сви од најранијих до зрелих година. УЖИВАЈТЕ!

Прославе су следеће

800.000 ваших долазака
Дан Републике други дан
мој рођендан







SUBOTIČKI BEĆARI 1988 Bunjevačka vila


Opet nešto novo na internetu zar ne? Ja lično nisam vidjao ovu ploču po mreži. No lepo je da opet imamo malo narodne muzike i to od benda o kome malo znamo. No sigurno neko medju vama ima neka saznanja o njima pa bi bilo dobro da nam malo date više informacija......

певају

Grupa MOL 1987


Na redu je da postavimo i nešto što spada u ŠUND. Šund je reč za umetnička dela niske vrednosti koja se graniči sa neukusom. Dobro ovde nije reč baš o neukusu kao, na primer, sa ROKERIMA SA MORAVU ali je tu negde.

Imali smo mi već ovde malo neukusnog šunda i imaćemo ga opet kad psotavimo ROKERE S MORAVU ali otom potom.

U svakom slučaju jedan novi zvuk ovde i nema veze što je prizemna i bedna narodna muzika, važno je da nas podseća na jedno vreme kad je JUGOSLAVIJA imala i ovakve zvukove, zar ne?

Grupa MOL

Šta li ta grupa radi danas? Evo mi obnavljamo link, obnavljaju li oni rad?

BOSKO VUJACIC 197_ Bez gusala razgovora nema



Gospodin VMT stalni donator ovog bloga došao je do lepe guslarske muzike iz doba JUgoslavije i to je sada pred vama.

U pitanju je BOŠKO VUJAČIĆ i njegov singl Bez gusalah razgovora nema, jasno je zašto. Hvala VMT!

BEZ GUSALAH
RAZGOVORA NEMA

BOŠKO VUJAČIĆ 197_ Bitka na Mojkovcu


Ovih dana se obeležava pomen na najvećeg srpkog epskog pesnika i svirača na guslama FILIPA VIŠNJIĆA tako da je ovo prigodan osvrt na muziku sa tla JUGOSLAVIJE koja je jedinstvena u svetu.

Danas ćemo preslušati Boška Vujačića kako peva o Bitci na Mojkovcu i Vili sestri starih uskoka, epskim motivima tog kraja sveta i Juge.

Boško je čest gost ovog bloga ali ovog zvuka nikad dosta jer je to nešto što nas vraća u prošlost od nekoliko stotina godina unazad i predstavlja sponu sadašnjosti i budućnsoti.

Mr. VUJAČIĆ sings ancient songs

Jedan izvanredan anonimni poznavalac ove vrste muzike nam je poslao tačan spisak ove kasete a on glasi:

A1. Bitka na Mojkovcu (1915)
B1. Sinovi Obilića
B2. Kruse - 1796. g.

Nažalost ovakve greške su česte ali one nisu nastale na ovom blogu nego su greške izdavača još u vreme JUGOSLAVIJE tako da sad žalbe više nema. Dobro je da imamo anonimne darodavce koji tačno znaju da odrede koja je koja stvar i to je to. Gusle i pevanje uz gusle i dalje ostaju na ovom blogu jedan od prioriteta sakupljanja. Biće toga još!

Mladen Zeković 1969 Smrt narodnog heroja Pere Kosorića


Dugo nismo slušali guslare i herojsko pojanje na guslama ali ispravićemo tu grešku i čućemo MLADENA ZEKOVIĆA kao jednog prvsnog pojca uz gusle.

Rekao sam već da je ovo pevanje uz ovaj arhaični instrument jedan način da se vratimo u duboku prošlost i zajedno sa ovakvim pevačima proživimo to davno vreme.

BOSKO VUJACIC 197_ Narodni guslar



BOŠKO VUJAČIĆ je ponovo sa nama zahvaljujući gospodinu VMT koji očigledno ovoga ima dosta. On je inače i kasetomanijak ali ovog put anam dostavlja guslarski zvuk, koji je jedan od nekolicine najoriginalnijih zvukova sa ovog podneblja bivše JUGOSLAVIJE.

NARODNI GUSLAR

Fiddle player Boško Vujačić was one of the best in former YUGOSLAVIA and this is one of his EPs. The sound of fiddle is one of the most original sounds in former YUGOSLAVIA. I can say THE MOST ORIGINAL sound ever.

Pesme i igre naroda JUGOSLAVIJE 196_ Makedonija



Pesme i igre naroda JUGOSLAVIJE - Makedonija su deo velike kolekcije sa zajedničkim imenom PESME I IGRE NARODA JUGOSLAVIJE. Ta kolekcija ima zaista veliku vrednost zato što ej to kolekcija starih snimaka u novoj državi - Jugoslaviji. Na tim pločama ćet emoći da nadjete snimke veoma starih pevača i ansambala jer su ove ploče , to se vidi po brojevima, sam početak izdavavaštva domaće narodne muzike.

MAKEDONIJA

This is a part of great collection of folk songs and dances from entire YUGOSLAVIA. this is LP with Macedonian music.

STAROGRADSKE PESME I ROMANSE 6 197_


Dobar snimak sa kasete, nema šuštanja i sličnih gluposti, muzika romantična i lepa, izvodjači perfektni, šta čoveku više treba?

STAROGRADSKI BISERI 6

Знама ја шта треба, треба да смо сви у некој финој кафани било где у некадашнјој ЈУГОСЛАВИЈИ и да се веселимо уз добра вина а поводом неког повода као што је био на пример одлазак у војску или слично. Тога више нема али остадоше нам лепе успомене и песма, романса која нас истовремено растужује и увесељава.

Иначе нове власти у Србији уништише кафану као место где се свет окупља и негодује против свега и свачега. Еј замислите у оном "тоталитарном систему" ЈУГОСЛАВИЈЕ, коју смо тако здушно уништили кафана је било опако место за састанке свих врста и идеја. Место које је било надзирнао од власти али не и уништавано. Зашто? Моја теорија је да је боље очувати таква места где се негодује против власти јер тако можеш да контролишеш свет. Дакле знаш где се они окупљају идеш тамо и ј...ш им матер. Овако кафане су сатрте у "демократском" систему какав је у Србији. Питање за вас остале: Јел уништише кафане и у осталим феудалним државицама? За Словенију претпостављам да их нема уопште, За Босну не верујем да их има баш пуно у муслиманском делу, за Хрватску нешто ми личи да се све више отварају и слуша се ђубре од турбо фолка а за Македонију немам никакве идеје. Јавите се и попричајмо о овој теми.


GUslari KUD ŽELEZARE Nikšić


GUSLARSKI ZVUK kao nešto veoma retko u svetu narodne muzike je jedan od brendova JUGOSLAVIJE i to vrlo uspešan. Zvuk gusala je bilo nešto što nas povezuje sa prošlim vekovima i pričama uz vatru i ogjnište. To je zvuk prošlosti koji je uspešno vraćen u sadašnjost upravo preko ovakvih ljudi.

Biti guslar je odmah u startu nešto arhaično, nešto što predstavlja istoriju, nešto daleko i nedostižno. Pa zahvaljujući ovim lepim jugoslovenskim kasetama možemo i mi da se vratimo u prošlost i vidimo današnjost.

Guslari KUD ŽELEZARE Nikšić 1979

Gusle (fiddle) are the older instrument in these parts of BALKAN.TO be a fiddler you must be a poet and you also have to be a good singer. This instrument consists only on one string.

29 November 2011

Hor umetničkog ansambla Doma JNA 1969 Republiko, slavo naša


Takodje jedna lepa donacija jednog našeg čitaoca opet ima novi link jer to zaslužuje, danas je DAN REPUBLIKE jedne nepostojeće države i mi ćemo ga ipak dostojno proslaviti, ne sa vatrometom i pucanjem topova ali ovako u miru i sami po svojim feudalnim državicama kako dolikuje.

РЕПУБЛИКО СЛАВО НАША

Hoćemo li se ikad opeametiti kao narodi i početi da živimo u lepom suživotu kao susedne feudalne državice to se ne zna. Svaka od državica pravi neka sranja onoj drugoj i to je izgleda dug "pustom turskom" koje je ostalo dugo ovde u našim mozgovima, mnogo duže nego što su Turci i sanjali da će biti. Pogledajte samo po turskim govnjivim serijama koje preplavljuju ekrane svih feudalnih jugoslovenskih državica, prosto je neverovatno koliko ih ima i koliko su gledane. Posle Tita Turci!

JOVAN MALJOKOVIĆ - Krčma Džerima 1986



1. Barbados
2. Indiskretno ogledalo
3. Zajdi zajdi
4. Mali bluz
5. Krčma džerima
6. Niška Banja
7. Proticanje vremena
8. Bića po mom srcu


Jovan Maljoković tenor saksofon
Goce Dimitrovski truba
Miloš Krstić klavir
Mihailo Blam kontrabas
Miodrag Maljoković bubanj
Milan Krainović gitara
Branko Mačić gitara
Uroš Šećerov udaraljke
Nenad Jelić udaraljke

Sve u svemu braća Maljoković ovde sviraju odličan džez za razliku od onog koji sviraju danas u stilu grand produkcije. Neka, dobro je da neko i svira džez jer oni ostali nestadoše. U toku je smena generacija i to dolazi baš mlada generacija koja još nema onog šlifa kao ovi matorci ali bićemo strpljivi.

RAZNI IZVODJACI 1389-1989


Tema je jasna.


Dobro vi svi iz nekadašnje JUGOSLAVIJE znate šta to znači Srbima i SRBIJI ali evo malog objašnjenja za strance koji dolaze ovde.

The Battle of Kosovo (Serbian: Kosovska bitka, Turkish: Kosova Muharebesi) was a battle fought in 1389 on St Vitus' Day, June 15, between the Serbian principality and the invading army of the Ottoman Empire under the leadership of Sultan Murad I. The battle took place in the Kosovo Field, about 5 kilometers northwest of modern-day Pristina. Reliable historical accounts of the battle are scarce; however, a critical comparison with historically contemporaneous battles (such as the Battle of Angora or Nikopolis) enables reliable reconstruction. The battle was an Ottoman victory, with heavy losses on both sides.

The Battle of Kosovo is particularly important to Serbian concepts of history, tradition, and national identity.

Sadržaj ovih kaseta je takodje jasan svima i puno puta je ovde bila ta tema no danas je ova kolekcija interesantna pošto na njoj ima teatarskog izvodjenja drame i stihova narodnog pojanja o Kosovskoj bici i tako dalje. SVE U SVEMU JEDNA LEPA STVAR u ovom tužnom momentu za Srbe.

RAZNI IZVODJACI 197_ Romanse (YU)


ROMANSE iliti nekada nazivane STARE GRADSKE PESME su najveci doemt narodnog stvaralastva uopste na ovom prostoru. Vezuju se za razvoj gradjanske klase na ovim prostorima a kao muzika predstavljaju prava mala remek dela sa ovih prostora. No to sto se mnoge od njih zovu narodnim nije bas potpuno tacno, iza svake kompozicije postoji njen autor ali dosta vremena je proslo od stvaranja ovih kompozicija da su one usle u narod kao narodne. Iza nekih velikih stoje Stanislav Binicki, Dragisa Nedovic. Kao veliki poznavalac nastanka ovih melodija bio je Djordje Karaklajic.

ROMANSE

Romances are belcanto melodies from these parts of the world.

GUSLE instrument srpskog Homera FILIPA VIŠNJIĆA


Filip Višnjić (Serbian: Филип Вишњић) (1767–1834) was a popular Bosnian Serb poet and guslar (gusle player), known by some as the "Serbian Homer" both because he was blind and for his poetic gift.

He was born at Vilića Guvno in Gornja Trnova near Ugljevik, in the Bosnia Province of the Ottoman Empire (today in Bosnia and Herzegovina), and died in Grk, (today named Višnjićevo after him) near Šid, Serbia (then part of the Austrian Empire).Filip Višnjić true surname was Vilić. According to some authorities, he was called Višnjić either after his mother’s name Višnja, or after Višnjica quarter of Medjaši, where he lived until he moved to Serbia.

Пошто је сад време за подсећање на овог великог поету који је некад постојао у српском народу време је да му се ми овде жешће одужимо него други на осталим блоговима који се као брину о јужнословенској баштини. Зашто то радимо? Зато што да није било њега не би тај инструмент био део баштине ни југословенских народа ни Балкана уопште (добро мало претерујемо па шта).

Чујмо колекцију од неких 40-так песама и напева на гуслама различитих гуслара који су се овде окупили да одају почаст свом барду. То су Бошко Вујачић, Славко Јекнић, Ђоко Копривица, Миломир Миљанић, Војо Радусиновић и остали. Сатница ових песама је понекад и до 30 минута.

ГУСЛАРИ у част Филипа Вишњића за ЈУГОЗВУК


RALE DAMJANOVIĆ 1988 Bar ti budi večna


Danas nemate ovakvog čoveka koji suvereno vlada recitovanjem stihova namenjenih damama kao što ste nekad imali RALETA DAMJANOVIĆA.

Lets listen to the king of recitations for ladies RALE DAMJANOVIĆ, one and only.

RALE DAMJANOVIĆ

These recordings contains only thetrical speech. This is poetry dedicated to women of YUGOSLAVIA, not form europe. So please have that in mind.

Ans BRANKA MILENOVICA 1989 Vasa omiljena kola (YU)


Vratimo se malo autentičnoj narodnoj muzici iz ovih krajeva i to iz Srbije. U pitanju je ansambl BRANISLAVA MILENOVIĆA i njegove bravurozne verzije psoznatih kola iz Srbije i JUGOSLAVIJE.

Izdanje Jugotona odličnog kvaliteta i snimka bez krckanja naravno.

Biće još ovakve lepe narodne muzike na ovom blogu dok god se mogu naći albumi i muzika za vas.

VUK STEFANOVIC KARADZIC 1987 Erotske narodne pesme


EROTSKE NARODNE PESME što da ne?

Vuk St. Karadžić sakupljao je svakakve narodne pesme pa se našlo mesta i za posebnu poeziju koja vrvi od ku...a, pi...a, du...a i sličnih delova tela i organa kao i njihovih osobina. Ovako nešto do sada nije bilo na JUGOZVUKU i može se reći da je jedan od najautentičnijih zvukova svih nekadašnjih JUGOSLAVIJA.




Pogledajmo jednu od pesama iz ove "posebne" kolekcije narodnog stvaralaštva u Srba.

Više ga nije volja


U đevojke crne oči,
A u mene ne;
Mnogo sam ih celivao,
Već me volja ne.

U đevojke b'jelo lice,
A u mene ne;
Mnogo sam ga obljubio,
Već me volja ne.

U đevojke b'jelo grlo,
A u mene ne;
Mnogo sam ga milovao,
Već me volja ne.

U đevojke b'jele dojke,
A u mene ne;
Mnogo sam ih ugrizao,
Već me volja ne.

U đevojke b'jeli pupak,
A u mene ne;
Mnogo sam ga potrljao,
Već me volja ne.

U đevojke b'jele noge,
A u mene ne;
Mnogo sam ih nadizao,
Već me volja ne.

U đevojke crna pička,
A u mene ne;
Mnogo sam je nabadao,
Već me volja ne.

SABAHA I HEDIJA HADZIC 1972


Imali smo već ovu ekipu u nekoj drugoj kombinaciji ali evo ih opet.

Rekosmo i onda da liče na neke face iz onih filmova o depresiji u Americi 20-tih godina, neka vrsta naših Boni i Klajd bandi.

Nema veze za izgled, narodna muzika koju sviraju je autentična.

SABAHA I HEDIJA

This is a bit of authentic folklore from YUGOSLAVIA. Listen to this family band and feel authentic music from these parts of the world.

DRUGI NAČIN posle toliko godina u Beogradu 2011


DRUGI VELIKI DOGADJAJ TOG 12 NOVEMBRA 2011. GODINE U BEOGRADU U DOMU OMLADINE GDE SU ONI, KAŽU NASTUPALI PRE OKO 18. GODINA, ŠTO NE VERUJEM DA JE TAČNO . . .MOŽDA 28 GODINA......

Sve us vemu imali smo prilike da čujemo i vidimo ikone progresivne jugoslovenske scene grupu DRUGI NAČIN, u sasvim renoviranom okupu i uvežbanom ruhu kakakv je to bend oduvek i bio. Izvanredan bubnjar novije generacije je samo još dodao bolji i brži ritam svemu tome kako je to nekad i izgledalo. Grupa Drugi način nema premca po zvuku na ovim našim prostorima i neke njihove stvari su odmah prepoznatljive. UŽIVAO SAM DA SLUŠAM KONAČNO NEŠTO JAKO DOBRO IZ VRMENA NAŠE JUGOSLAVIJE POSLE SVIH OVIH GRUPA KOJE NAM DOLAZE IZ OKRUŽENJA, SAM VRH PROGRESIVNE ROK SCENE JUGOSLAVIJE 70-TIH.


28 November 2011

RAZNI IZVODJAČI 1980 Pesma nas je održala njojzi hvala guslarske pesme


Nikad dosta ovog zvuka na ovom blogu zar ne? Lično sam veliki pobornik očuvanja ove vrste pevanja uz gusle jer nas to povezuje sa pročlim, ne godinama, već vekovima. Povezuje nas s prošlošću, sa nečim junačkim što je psotojalo medju ovim narodima ovde na ovim našim jugoslovenskim prostorima.

ГУСЛАРСКЕ ПЕСМЕ

Samo za JUGOSLOVENE iz Kanade


Kaduna Hogić, Ahmet Hodžić i Ramiz Omeragić 1972 Pjesma majci


E ovo je sasvim novi zvuk na JUGOZVUKU. Pogledajte samo ovajt rio na slici ove neobične ploče. Deluju kao iz nekog vesterna a ne iz Jugoslavije.

Muzika je ona prava narodna sa juga Srbije a u neverovatnoj produkciji meni nepoznate kuće Produkcije gramofonskih ploča Kruševac iz Kruševca.

IZVANREDNO AUTENTIČNA NARODNA MUZIKA

Našem drugu Mihi novi link što važi i za sve vas ostale naravno pa i za vas sve anonimce koji se prijavljujete ovde . . . .

BRANIMIR DJOKIĆ 1978 Mister Harmonika


Znate koje bio Mister Harmonika? Onaj Čarls Bronson u filmu BILO JEDNOM NA DIVLJEM ZAPADU. Al ajde da čujemo ovog našeg Mister Harmoniku dok je još bio mladjan momak on.

S kraja sedamdesetih godina evo jednog jako lepog albuma koji je ustvari kolekcija sa njegovih singlova.

Čujmo pravog jedinog Mistera Harmoniku iz naše lepe JUGOSLAVIJE

БРАНИМИРА ЂОКИЋА

To je bilo herojsko vreme kad su harmonikaši bili stvarni heroji ali ne samoupravnog rada već muziciranja i čak virtuoznosti jer ih je tada bilo puno i imali su svoje takmičenje, SOKOBANJA. Festival harmonikaša u Sokobanji imao je svoju težinu i kvalitet jer su dolazili iz cele JUGOSLAVIJE i tamo odmeravali snage samo u jednoj stvari a to je muziciranje na harmonici. Bila je tu i nekakva nagrada, pokon je bila prava dugmetara i to ponekad ona njačuvenija iz Italije. Sve je to prošlo i otišlo zajedno sa JUGOSLAVIJOM i danas je ostala napuštena letnja pozornica u Sokobanji, kolevci ovog festivala da nas podseća na vreme kad su se radjali ovakvi heroji.

DIMITRIJE MIKAN OBRADOVIĆ 1979 Ahaha Jugoslovenske narodne pesme za decu


AHAHA je veoma bezvezan naslov za ovu veoma interesantnu ploču. U pitanju je ploča majstora na fruli MIKANA OBRADOVIĆA, čoveka koji je postojao pre BORE DUGIĆA, čoveka koji ima veoma malo snimaka a jedan od snimaka je davno bio ovde na ovom blogu gde Mikan na fruli izvodi Yellow submarine od Beatlesa.

Dakle ajde da čujemo

SKENDER KULENOVIĆ govori svoju poemu Stojanka majka Knežopoljka


Dočekali smo i taj momenat da ovde postavimo i jedan sasvim nov zvuk a to je sam glas poznatog pesnika revolucije, SKENDERA KULENOVIĆA, kome je ove godine jubilej.

Izvanredan čovek, učesnik Revolucije, pesnik, književnik a pre svega čovek koji ima št ada kaže.

Стојанка мајка Кнежопољка

Скендер Куленовић је српски писац босанско-херцеговачког порекла .Рођен 2. септембра 1910. године у Босанском Петровцу, гдје је завршио основну школу, а потом, након наглог осиромашења породице (аграрна реформа), прелази у мајчино родно мјесто Травник. Ту је као вањски ученик завршио Језуитску гимназију. Већ у трећем разреду гимназије јавио се са првим књижевним радом, збирком сонета „Оцвале примуле“. Затим је студирао право на Загребачком универзитету.

Сарађује у бројним листовима и часописима, а 1937. са Хасаном Кикићем и Сафетом Крупићем покреће у Загребу муслимански часопис Путоказ. Године 1941. ступа у први партизански одред Босанске Крајине. Куленовић у рату пише поеме, уређује листове (Босански ударник, Глас, Ослобођење). Одмах послије рата је директор драме Народног позоришта у Сарајеву. Уређује Преглед, Књижевне Новине и Нову мисао. Једно вријеме је драматург Народног позоришта у Мостару, уредник у београдској Просвети. Због свог великог књижевног доприноса изабран је 16. децембра 1965. за дописног члана Српске академије наука и уметности, а 21. марта 1974. за њеног редовног члана. Умро је 25. јануара 1978. године у Београду.

Писао пјесме и поеме, комедије, есеје, критике, путописе, цртице, приче и романе.

Најважнија дјела: Стојанка мајка Кнежопољка, поема, 1945., комедије (Дјелидба, Вечера, А шта сад?), 1947., „Шева“, поема, 1952., Сонети, 1968., Диванхана, приповијетке, 1972., Громово ђуле, приче за дјецу, 1975., Понорница, роман, 1977.

Његова најзнаменитија песма Стојанка мајка Кнежопољка настала је као песничко сведочанство ужаса усташког клања над српским цивилима на Козари.

Гласовити Куленовићев језик који су као прворазредну вриједност препознали многи, међу осталим, и Радомир Константиновић и Данило Киш. У есеју „Апсолутни Крајишник Скендер Куленовић“ аутор Филозофије паланке с нескривеним дивљењем говори о „изузетном језичком чулу“ Скендера Куленовића те додаје: „Његово знање језика јесте знање на граници бића и не-бића, на којој као да се, под пријетњом уништења, између 'ствари', егзистенције и ријечи губи разлика, тако да, на махове, ту бити значи говорити (…).“

Данило Киш пак свој есеј почиње дијагнозом: „Скендер Куленовић је био рудар језика (…) залазио је он у најдубље слојеве нашег богатог језика (…). Једнако у својим песмама као и у својим прозама, Скендер је бирао увек најтврђу реч, увек из најдубљих језичких слојева, увек из најтамнијих својих лексичких зона, јер је за њега најтачнија била она реч која је најдуже мировала у руди предања, она која је најмање истрошена, она која је најљуће звекнула на његовом језичном наковњу.“

У Куленовићу се препознаје тешки источњачки пригушени сензуализам, као и осјећање да једино што попут стећка може надживјети све илузије јест тешка реч матерњег језика.

Ko dolazi samo zbog omota da ih ukrade kao na primer onaj sa discogsa omoti su OVDENA.

Još jedan link može se naći ovde


Dr SMILJKA VASIĆ 1987 Poletarac govorna kaseta


Doktor nauka iz oblasti psiholingvistike u nekadašnjoj JUGOSLAVIJI bila je urednik ovih izdanja namenjenih pre svega deci. deca su blago svakog poretka i države pa i u nekadašnjoj JUGOSLAVIJI. Deci se pridavao veliki značaj jer ako lepo pristupaš deci onda će ti ona to lepo i vratiti.

Ovde imamo jednu lepu govornu kasetu posvećenu deci na način kako je to radila nekada čuvena emisija iz amerike sezami strit. Izvanredno, lepo uradjeno i pre svega posvećeno deci.

RAZNI IZVODJAČI 1975 Starogradski biseri 7


Много бре лепа колекција, стари певачи у свом најбољем издању у песмама које су баштина ЈУГОСЛАВИЈЕ, неписане оперске арије Југе, стандарди из овх крајева.

РОМАНСЕ неки ће рећи и то тачно. А слика да не причамо, прелепа стара кафана "?" у Боеграду, главном граду некадашње ЈУГОСЛАВИЈЕ. Пробајте ову колекцију, биће их још, наравно, оваквих звукова никад доста. Поготову што су ове песме данас на неки начин заборављени звуци јер одурна пинк продукција преузима мозгове по територијама бивше Југе.


Lepa divna stara kafana "Znak pitanja" u Beogradu stara oko 200 godina. U današnje vreme izdajnička profiterska vlastu Srbiji i Beogradu proba nekakve prljave igre oko privatizacije ove kafane, istorijskog spomenika. Čak su se tu upleli i kojekakvi naslednici, što je zaista odvratno. Ovakvi spomenici kulture i prošlosti treba da ostanu u društvenom vlasništvu.

GRALE I IZABRANI 1988 Na vratima raja (D Belogrlić)


Ovo je nešto potpuno novo, neka bude poklon za DAN STUDENATA nekadašnje JUGOSLAVIJE koji se slavio 4. aprila. To je tada bio lep dan za studente. Imao si sve i svašta besplatno, filmove, koncerte, izložbe, diskusije, svakojaka dešavanja su bila prisutna oko tog dana. Taj praznik se veoma ozbiljno slavio. Političari su čak čestitali taj praznik studentima. Šta je sve ostalo od tog dana danas u "demokratskim" društvima iz feudalnih državica s aprostora bivše JUGE? NIŠTA, kao i obično.

Ova ploča mislim da je retkost na internetu jer predstavlja (jadni) pokušaj nekada i sada čuvenog glumca Draga Belogrlića (bez j?!, zašto ga danas uporno drži ne zna se). No sama muzika nije jadna, odličan pop-rock muzika, pevljivih aranžmana i odlično odsvirano uz pomoć momaka iz GENERACIJE 5.

АЈДЕ ГРАЛЕ ОДСВИРАЈ НАМ ТО ПОНОВО

Gospon Belogrlić je imao fantastično glupe izjave ovih dana sproću nekih ratnih zločinaca sa muslimanske strane tako da ga je lepo čuti ipak kako samo svira na ovoj nekada lepoj jugoslovenskoj ploči. No gospoda ratni zločinci muslimani verovatno sad likuju posle ovih njegovih priglupih izjava.

RAZNI IZVODJAČI 1971 Ivkova slava



Glumci Narodnog pozorišta iz Niša učestvuju na ovoj lepoj ploči koja nas vodi u staro vreme Stevana Sremca i njegovog čuvenog dela.

Predstava izvanredna pošto su glumci iz tog kraja najbližeg onome što je Sremac pisao. Preneta je tačna atmosfera tog kraja zahvaljujući dobroj glumi ali i dobroj pesmi.


IVKOVA SLAVA

Линк је обезбедио господин МУЗИКА БАЛКАНА који је стално присутан овде међу нама на овом блесавом блогу. . .

DEČJI ŠLAGER


Evo jednog stvarno dobrog dečjeg albuma sa prvoklasnom muzikom koja dolazi sa Dikotonove kasete. Godište ne znamo a jedva smo saznali da svira Revijski orkestar RTV Sarajevo.

U svakom slučaju prelepa muzika za decu. Jedna uspavanka prevazilazi i muziku za decu i mogla bi da se takmiči na festivalima za starije.

DEČJI ŠLAGER

Nice festival of music for kids in former YUGOSLAVIA. Some of these songs are even for older.

JOSIPA LISAC 1974 Omer beže


Slatka mala LISICA Josipa ovde peva narodnu muziku. Jedan jedini ja bih rekao singl sa takvom vrstom muzike u njenoj karijeri?!?!?

Ako nije ispravite me, ali u svakom slučaju otpevala je ove dve sevdalinke po svim standardima lepog pevanja a o orkestru da ne pričamo. U pitnaju je orkestar Ratomira Petkovića, i to rade izvanredno. Retki biser ove muzike u izvodjenju nekog pevača zabavne glazbe.